1. Boje za hranu: Dodavanje boje za hranu u vodu koju dajete biljci može privremeno obojiti tkivo biljke. Ova metoda se često koristi u dekorativne svrhe i može biti posebno učinkovita s bijelim cvijećem. Međutim, važno je štedljivo koristiti prehrambene boje i izbjegavati prezasićenost, koja može naštetiti biljci.
2. Genetska modifikacija: Kroz genetski inženjering znanstvenici mogu promijeniti gene odgovorne za proizvodnju pigmenta u biljkama. To može dovesti do stvaranja biljaka jedinstvenih i živih boja koje se ne nalaze u prirodi. Međutim, genetski modificirane biljke strogo su regulirane i još uvijek su predmet znanstvenih i etičkih rasprava.
3. Uvjeti okoline: Određeni uvjeti okoline mogu utjecati na boju biljke. Na primjer, izlaganje biljke visokom intenzitetu svjetla ili niskim temperaturama može uzrokovati proizvodnju više antocijana, što rezultira crvenim, ljubičastim ili plavim nijansama. Nasuprot tome, smanjeni svjetlosni uvjeti mogu dovesti do manje proizvodnje klorofila, zbog čega biljka izgleda bljeđe.
4. Prirodni pigmenti: Nanošenje prirodnih pigmenata, poput kurkume, soka od cikle ili šafrana, na lišće ili cvijeće biljke može privremeno promijeniti njihovu boju. Ti se pigmenti mogu razrijediti u vodi i prskati po biljci ili se koristiti za stvaranje obojenih prahova koji se mogu posuti po površini biljke.
5. Bojanje: Slično kao kod bojanja odjeće, i biljke se mogu bojati raznim bojama za tkanine. Ovu metodu obično koriste cvjećari, a uključuje potapanje cvjetova ili lišća biljke u otopinu boje. Obojene biljke često se koriste u cvjetnim aranžmanima ili ukrasnim izložbama.
Važno je napomenuti da promjena boje biljke bilo kojom od gore navedenih metoda može biti privremena i da se biljka na kraju može vratiti u svoju prirodnu boju. Nadalje, neke od ovih metoda mogu utjecati na zdravlje i vitalnost biljke, stoga je preporučljivo nastaviti s oprezom i istražiti specifične potrebe biljke prije bilo kakvih promjena.